Nakon višemjesečnog angažmana GIK raspolaže službenom policijskom statistikom, policijskim očitovanjem o crveno označenoj površini i projektnom dokumentacijom kružnog toka Pod Švarčom. Dokumenti sami po sebi ne dokazuju da je rotor nepropisan, ali daju dovoljno činjenica da se više ne ostane na dojmovima i dopisivanju. GIK traži mjerenje, analizu i konkretne odluke.

Pod Švarčom više nije pitanje dojma. Postoje policijski podaci, projektna dokumentacija i mogućnost da se stvarno ponašanje vozila objektivno izmjeri. Urednička infografika GIK-a izrađena prema prikupljenoj dokumentaciji.

Građanska inicijativa Grada Karlovca - GIK problem sigurnosti kružnog toka Pod Švarčom ne otvara nakon jednog izdvojenog događaja.

Iza inicijative je višemjesečna korespondencija s nadležnim institucijama, zahtjevi za prometno-sigurnosnom analizom, nadzorom brzine i kamerama, pitanja upućena policiji, pribavljanje službene statistike prometnih nesreća, uključivanje gradskih četvrti te, konačno, dobivanje projektne dokumentacije.

Danas zato više nije dovoljno odgovoriti da vozači trebaju biti oprezniji. Naravno da trebaju. Ali potrebno je odgovoriti i na drugo pitanje: pomaže li postojeća geometrija kružnog toka vozaču da uspori i pravilno prođe raskrižje ili mu omogućuje da kroz njega prolazi putanjom koja ublažava zavoj i povećava brzinu?

GLAVNA PORUKA Ne treba nagađati. Stvarne brzine i putanje vozila mogu se izmjeriti: radarom, videoanalizom i usporedbom projektiranog s izvedenim stanjem.

26 službeno evidentiranih prometnih nesreća

Prema službenom odgovoru Policijske uprave karlovačke od 6. ožujka 2026., za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 4. ožujka 2026. na lokaciji je evidentirano ukupno 26 prometnih nesreća. Deset nesreća bilo je s ozlijeđenim osobama, pri čemu je 15 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede, dok je 16 nesreća završilo materijalnom štetom. Prema dostavljenim podacima nije bilo poginulih ni teško ozlijeđenih osoba.

GIK ne tvrdi da je svih 26 nesreća prouzročila geometrija rotora. Takav zaključak bez stručne analize ne bi bio ozbiljan. Ali broj službeno evidentiranih događaja dovoljan je razlog da se provjeri postoji li, uz ponašanje vozača, i infrastrukturni čimbenik rizika.

Izvadak iz službenog odgovora PU karlovačke od 6. ožujka 2026. s pregledom 26 evidentiranih prometnih nesreća.

Dva ključna dokumenta mijenjaju raspravu

Za nastavak ove priče posebno su važna dva dokumenta: službeno policijsko očitovanje o crveno označenoj unutarnjoj površini i projektni nacrt kružnog toka Pod Švarčom. Kada ih se stavi jedan uz drugi, pitanje više nije samo koliko je rotor širok. Pitanje postaje: kojom bi putanjom osobno vozilo trebalo prometovati i kojom putanjom stvarno prolazi?

Sažetak dva ključna dokumenta: policijskog očitovanja o H45 površini i projektnih dimenzija rotora Pod Švarčom. Urednička infografika; policijski dio je sažetak službenog odgovora, a ne preslika službenog akta.

Policija: crvena površina nije namijenjena normalnoj vožnji

U odgovoru od 16. ožujka 2026. PU karlovačka navodi da je predmetna crvena površina označena kao H45 - polje za usmjeravanje prometa. Crvena boja služi dodatnom vizualnom upozorenju na potrebu smanjenja brzine. Po toj površini nije dozvoljeno normalno kretanje vozila, osim u posebnim uvjetima kod vozila koja nisu u mogućnosti pratiti tok prometa sredinom obilježene trake. Policija također navodi da predmetni kružni tok ima jednu prometnu traku te da su vozači dužni kretati se sredinom obilježene prometne trake.

ŠTO TO ZNAČI? Ako osobni automobil rutinski koristi unutarnju crvenu površinu kako bi "presjekao" rotor i ublažio zavoj, ključno je utvrditi koliko se često to događa i kakav je utjecaj takve putanje na brzinu prolaska.

Službeni odgovor PU karlovačke od 16. ožujka 2026. o crveno označenoj površini i jednoj prometnoj traci.

Što pokazuje projektna dokumentacija Pod Švarčom?

Projektni nacrt sada omogućuje da se ono što je ranije mjereno na terenu preciznije objasni. Na situacijskom nacrtu vidljivi su ključni radijusi i širine kružnog toka.

Projektni element	Približna vrijednost
Vanjski polumjer	R = 14,00 m
Vanjski promjer	oko 28,00 m
Unutarnji rub regularnog kružnog kolnika	R = 8,00 m
Regularni kružni kolnik	oko 6,00 m
Dodatna unutarnja površina	oko 2,55 m
Polumjer središnje jezgre	oko R = 5,45 m
Promjer nepovozne središnje jezgre	oko 10,90 m

Izvorni situacijski nacrt kružnog toka Pod Švarčom iz dostavljene projektne dokumentacije Hrvatskih cesta.

GIK precizira raniju izmjeru od 8,5 metara

Ranije je GIK terenskom izmjerom govorio o približno 8,5 metara ukupne širine uključujući unutarnju označenu površinu. Nova projektna dokumentacija pokazuje zašto je izmjera dala približno tu vrijednost, ali omogućuje tehnički precizniju formulaciju.

VAŽNO: 6,00 m + približno 2,55 m ≠ prometna traka od 8,55 m Projekt razlikuje približno 6,00 m regularnog kružnog kolnika od približno 2,55 m dodatne unutarnje površine. Zbroj tih udaljenosti nije širina jedne prometne trake. GIK tu raniju formulaciju nakon dobivanja službene dokumentacije otvoreno precizira.

Ključno pitanje više nije širina, nego putanja vozila

U projektiranju kružnih raskrižja važan je pojam defleksije - promjene smjera koju geometrija raskrižja nameće vozilu. Što vozilo mora izraženije zaobići središnji otok, to ga geometrija više navodi na smanjenje brzine. Ako vozač može koristiti dodatni unutarnji prostor kako bi ublažio zavoj, dobiva ravniju i potencijalno bržu putanju.

Smjernice Hrvatskih cesta za kružna raskrižja upravo zbog toga tretiraju povozni dio središnjeg otoka kao prostor koji treba omogućiti prolazak dugim vozilima, ali istodobno odvraćati kratka vozila od korištenja. U smjernicama se kao elementi takve izvedbe navode fizičko razlikovanje, denivelacija, nagib i hrapavija površina.

To samo po sebi ne dokazuje da je postojeća izvedba Pod Švarčom neispravna. Ali daje vrlo konkretan predmet provjere: odvraća li današnje izvedeno stanje osobne automobile od prelaska preko unutarnje površine ili velik broj vozača taj prostor u praksi koristi kao prečac?

Usporedba s Dubovcem pokazuje zašto šest metara nije cijela priča

Dostavljena dokumentacija rotora Dubovac također pokazuje kružni kolnik približne širine šest metara. Zato sama brojka 6,00 m nije dokaz problema. Sigurnost kružnog raskrižja nastaje iz kombinacije ukupnog promjera, veličine središnjeg otoka, ulaznih i izlaznih radijusa, razdjelnih otoka, preglednosti, putanje vozila i stvarne brzine.

Usporedba Pod Švarčom i Dubovca pokazuje da sigurnost ne određuje jedna izolirana dimenzija, nego ukupna geometrija i stvarno ponašanje vozila. Urednička infografika prema dostavljenim nacrtima; prikazane vrijednosti služe usporedbi projektnih odnosa.

Što možemo naučiti iz njemačke prakse?

Njemačke smjernice nisu hrvatski propis i GIK ih ne koristi kao dokaz da je hrvatski projekt zakonit ili nezakonit. Koristimo ih kao sigurnosni benchmark. Njemačka prometno-sigurnosna praksa snažno naglašava da središnji otok mora dovoljno preusmjeriti vozilo koje bi inače nastavilo ravno te da unutarnji povozni prsten ne smije funkcionirati kao normalan kolnik za osobne automobile.

NJEMAČKI SIGURNOSNI PRINCIP Nije dovoljno vozaču znakom ili bojom reći da uspori. Geometrija treba pravilnu putanju učiniti prirodnom, a brzu i nepravilnu putanju neprivlačnom ili fizički otežanom.

Pitanje odgovornosti kod sudara: ne smije se gledati samo jedna radnja

GIK želi otvoriti i pitanje koje građani postavljaju nakon pojedinih prometnih nesreća na ovom rotoru. Ako jedno vozilo ulazi u kružni tok i ne propusti vozilo koje se već nalazi u njemu, pitanje prednosti prolaska svakako je ključno. Ali što ako se vozilo koje se nalazi u kružnom toku istodobno kretalo preko površine za koju je policija navela da nije namijenjena normalnom kretanju vozila, ili se kretalo neprilagođenom brzinom?

GIK smatra da se takve okolnosti ne smiju zanemariti. To ne znači da je vozilo koje prelazi preko H45 površine automatski i u svakom slučaju jedini krivac. Odgovornost se mora utvrđivati prema svim konkretnim činjenicama pojedinog događaja: putanji oba vozila, brzini, prednosti prolaska i svim eventualnim prometnim prekršajima.

GIK raspolaže informacijama i dojavama građana koje otvaraju pitanje je li u pojedinim slučajevima vožnja preko crvene površine dovoljno uzimana u obzir pri ocjeni okolnosti prometne nesreće. Nemamo cjelovit uvid u sve policijske spise niti u eventualne sudske postupke, pa nećemo tvrditi ono što ne možemo dokazati.

APEL POLICIJI I PRAVOSUĐU Kretanje površinom koja nije namijenjena normalnoj vožnji može biti ozbiljan, a u konkretnom slučaju i potencijalno presudan element odgovornosti. GIK traži da se cjelovito utvrđuju putanje, brzine i sve relevantne prometne povrede te da se nedopuštena vožnja preko H45 površine dosljedno nadzire i sankcionira.

A pitanje sigurnosti traži i fizičko rješenje

Sankcioniranje samo po sebi nije dovoljno ako se utvrdi da velik broj osobnih automobila kontinuirano koristi istu nepravilnu putanju. Tada treba pitati zašto infrastruktura to omogućuje i može li se relativno jednostavnom fizičkom korekcijom povećati sigurnosni učinak rotora.

Jedna od mogućnosti koju GIK smatra vrijednom hitne stručne provjere jest povećanje fizički nepovoznog dijela središnjeg otoka, uz zadržavanje dovoljnog povoznog prostora za kamione, autobuse, interventna i druga velika vozila. Točnu širinu i geometriju ne treba određivati GIK, nego prometni projektant nakon provjere provoznosti mjerodavnih vozila.

Drugim riječima: GIK treba jasno definirati sigurnosni problem koji traži rješenje, a struka treba izabrati tehnički ispravan način provedbe.

Od dopisa i gradskih četvrti do konkretnih odluka

Tema sigurnosti Pod Švarčom tijekom višemjesečnog angažmana ulazila je u službenu korespondenciju i rasprave gradskih četvrti. GIK je tražio prometno-sigurnosnu analizu, radarski nadzor, kamere, privremene mjere i projektnu dokumentaciju, a problem je iz pojedinačnih pritužbi prerastao u institucionalno prometno pitanje.

Kolaž dijela zapisničke i službene dokumentacije vezane uz prometnu sigurnost i aktivnosti GIK-a.

GIK poziva za isti stol sve koji mogu donijeti odluke

Nakon prikupljene dokumentacije sljedeća faza ne treba biti još jedan krug pojedinačnih dopisa. GIK zato upućuje poziv na zajednički radni sastanak / okrugli stol o donošenju hitnih odluka za povećanje prometne sigurnosti u Karlovcu.

U pripremljenom službenom pozivu naglašava se da sastanak nije zamišljen kao još jedno informativno okupljanje, nego kao mjesto na kojem se trebaju definirati konkretni koraci, nositelji, rokovi i obveze. Pozvane su Hrvatske ceste, Vodovod i kanalizacija Karlovac, Postaja prometne policije Karlovac i PU karlovačka, Grad Karlovac, Karlovačka županija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, GČ Luščić-Jamadol, GČ Grabrik te GIK.

GIK traži da institucije pošalju čelnike ili osobe koje imaju stvarne ovlasti donositi odluke i preuzeti financijske i operativne obveze. Cilj nije ponovno čuti da će se problem razmotriti, nego utvrditi što se može napraviti odmah, tko to treba napraviti, u kojem roku i tko preuzima odgovornost za provedbu.

Vizualizacija poziva na radni sastanak / okrugli stol. Cjelovit popis pozvanih tijela naveden je u tekstu i službenom pozivu. Urednička infografika izrađena prema nacrtu službenog poziva.

Kao mogući termini predloženi su 15., 17. i 18. rujna 2026., pri čemu je primarni prijedlog sastanak na terenu kod kružnog toka Pod Švarčom u petak 18. rujna u 11:00 sati.

Što GIK sada konkretno traži?

1. Izmjeriti stvarne brzine. Utvrditi brzine na prilazima i kroz rotor te izračunati V85 - brzinu ispod koje vozi 85 posto promatranih vozila.
2. Snimiti stvarne putanje. Videoanalizom utvrditi koliki dio osobnih vozila ostaje u regularnoj prometnoj traci, a koliko ih koristi unutarnju H45 površinu za skraćivanje putanje.
3. Usporediti projektirano i izvedeno stanje. Provjeriti radijuse, širine, visinske razlike, materijale, hrapavost, signalizaciju, razdjelne otoke, pješačke prijelaze i preglednost.
4. Pojačati nadzor H45 površine. Ako površina nije namijenjena normalnom prometovanju osobnih vozila, pravilo mora imati stvarni policijski nadzor i dosljedno sankcioniranje.
5. Ako mjerenje potvrdi problem - odmah provesti privremene mjere. Paralelno treba projektirati trajno rješenje koje će povećati defleksiju i smanjiti brzinu, uz očuvanje provoznosti velikih vozila.
6. Za isti stol dovesti ljude koji mogu odlučiti. Od sastanka se očekuju konkretne odluke, nositelji aktivnosti i rokovi provedbe, a ne novi krug protokolarnih dopisa.

Ne tražimo obećanja. Tražimo odluke.

GIK ne tvrdi da je projektant kriv za 26 prometnih nesreća. Ne tvrdimo da je kružni tok formalno nepropisan. Ne tvrdimo ni da su vozači oslobođeni vlastite odgovornosti.

Tvrdimo nešto mnogo jednostavnije: nakon 26 evidentiranih prometnih nesreća, policijskog očitovanja o crvenoj površini i dobivanja projektne dokumentacije postoji dovoljno činjenica za hitnu, neovisnu i mjerljivu provjeru sigurnosti ovog raskrižja.

Ako je sve u redu - mjerenje će to pokazati. Ako osobna vozila ne koriste crvenu površinu - snimka će to pokazati. Ako se kroz rotor prolazi sigurnim brzinama - radar će to pokazati. Ako izvedeno stanje u cijelosti odgovara projektu - izmjera će to potvrditi.

A ako podaci pokažu problem, onda je sljedeći korak jednako jasan: ne još jedan dopis, nego odluka i provedba.

IZMJERITI. ANALIZIRATI. ODLUČITI. PROVESTI.

Ne tražimo da nam se vjeruje na riječ. Tražimo da se izmjeri, odluči i djeluje.

Građanska inicijativa Grada Karlovca - GIK

Izvori korišteni za pripremu objave

• PU karlovačka - službeni odgovor sa statistikom prometnih nesreća, 6. ožujka 2026.
• PU karlovačka - odgovor o crveno označenoj H45 površini, 16. ožujka 2026.
• Hrvatske ceste - dostavljena projektna dokumentacija kružnog toka Pod Švarčom.
• Hrvatske ceste - projektna dokumentacija kružnog toka Dubovac (usporedni prikaz).
• Korespondencija i dokumentacija GIK-a o prometnoj sigurnosti, radarima, kamerama i zahtjevima za hitne mjere.
• Zapisnička dokumentacija gradskih četvrti Luščić-Jamadol i Grabrik.
• Nacrt poziva na radni sastanak / okrugli stol o donošenju hitnih odluka o prometnoj sigurnosti.
• Smjernice Hrvatskih cesta za projektiranje kružnih raskrižja te njemačka UDV/FGSV praksa korištene su kao stručni sigurnosni benchmark.