Sustavna zlouporaba institucija: kada se država troši na lažne prijave
U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo pojavi koja ne pogađa samo pojedince, nego izravno opterećuje i iscrpljuje državne institucije.
Policija, inspekcije, pravobranitelji, državni inspektorati, carina, nadzorna tijela i službe civilne zaštite pozivaju se po anonimnim prijavama koje se u pravilu pokažu neosnovanima, ali unatoč tome zahtijevaju izlazak na teren, provođenje postupaka i trošenje javnih resursa.
To više nije izolirani problem.
To je oblik sustavnog institucionalnog uznemiravanja.
Kada institucije postanu sredstvo pritiska
Svaka neosnovana anonimna prijava znači:
- izgubljeno vrijeme policije i inspekcija
- zauzete kapacitete potrebne za rješavanje stvarnih problema
- nepotrebne troškove za porezne obveznike
- dodatni pritisak na javne službenike
Državne institucije ne smiju biti alat pritisaka, progona, osvete, zastrašivanja ili uznemiravanja.
Njihova zlouporaba predstavlja izravno narušavanje funkcionalnosti države.
Anonimnost bez odgovornosti je otvoren prostor zlouporabi
Pravo na prijavu kaznenih djela mora ostati zaštićeno.
Međutim, anonimne prijave koje ne sadrže elemente kaznenog djela u praksi su se pretvorile u mehanizam uznemiravanja.
U brojnim europskim državama, uključujući Njemačku, takve se prijave odbacuju kako bi se:
- zaštitile institucije
- spriječila njihova instrumentalizacija
- očuvalo povjerenje građana u sustav
To ne ukida pravo na prijavu.
To uvodi odgovornost.
Apel zakonodavcu i nadležnim institucijama
Ovo nije ideološko pitanje.
Ovo je pitanje odgovornog upravljanja državnim resursima.
Potrebno je:
- jasno definirati kriterije postupanja po anonimnim prijavama
- zaštititi javne službe od sustavne zlouporabe
- osigurati da se institucije bave stvarnim problemima građana
Kada se državne institucije kontinuirano opterećuju neosnovanim anonimnim prijavama, šteta ne nastaje samo pojedincima.
Šteta nastaje:
- sustavu
- institucijama
- povjerenju građana
- i svima koji tu državu financiraju
Vrijeme je da se o tome govori otvoreno, odgovorno i bez etiketa.
Napomena o građanskim inicijativama
Građanske inicijative nisu i ne smiju se brkati s pojmom aktivizma, niti s političkim djelovanjem.
Inicijativa je običan građanski zahtjev za javno dobro i legitimno pravo svakog građanina u demokratskom društvu.
Kada bi se svaki takav zahtjev smatrao aktivizmom, tada bi se gotovo svi građani mogli nazvati aktivistima, što očito nije točno.
Upravo zato je važno razlikovati građansku inicijativu od zlouporabe sustava, te zaštititi pravo građana da mirno i odgovorno sudjeluju u unapređenju zajednice.
Ovaj tekst ne bavi se pojedinačnim slučajevima, već isključivo sistemskim problemom koji zahtijeva javnu i institucionalnu raspravu.